Ovih dana publika u Ljubljani ima priliku da vidi izuzetnu tematsku izložbu u Cankarjevom domu - „Ivan Meštrović – tjelesnost i erotika u kiparstvu”. Postavku čini više od pedeset Meštrovićevih djela, skulptura i crteža iz privatnih i javnih hrvatskih zbirki, prenosi HRT. Postavka istražuje razne formalne i ikonološke aspekte Meštrovićevih muških i ženskih aktova, nastalih u dužem vremenskom razdoblju, od umjetnikovih studentskih dana u Beču do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata. Autori koncepta izložbe su Zorana Jurić Šabić, Dalibor Prančević i Barbara Vujanović, a postavke Filip Beusan. Izložba u Cankarjevom domu biće otvorena do 20. maja.
Organizatori izložbe u Ljubljani su Cankarjev dom i Muzej Ivana Meštrovića.
Izložba u Ljubljani, kako prenosi hrvatski Javni servis, uslijedila je nakon uspješne izložbe „Skulptura i nagost: tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića”, održane 2016. godine u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. A, sada će Meštrovićev opus i slovenačka publika moći pogledati kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja.
Kako pišu kritičari i poznavaoci djela ovog izuzetnog hrvatskog vajara, koji je za sobom ostavio i brojna djela u nekadašnjoj Kraljevini SHS – Jugoslaviji, razvoj ove erotske teme prati se u rasponu od 1903. do 1946. godine, a prema motivu i razdoblju, nagost i erotika u djelu Ivana Meštrovića posmatra se kroz tri čitanja, isprepletena u izložbenom narativu. Tjelesnost i erotika u Meštrovićevom opusu istražena je iz savremene, vajarovom slavom neopterećene, perspektive troje hrvatskih istoričara umjetnosti nove generacije.
Cjelina „Nelagoda tijela”, koju je koncipirao Dalibor Prančević, obuhvata prve dvije decenije 20. vijeka i radove s različitim problematikama nagosti, estetike „ružnoga” i afirmacije drugoga.
U cjelini „Između dva Erosa i dvije Afrodite” kustos Barbara Vujanović objedinila je, pak, autorova djela iz tzv. zagrebačkog razdoblja, kao i ranija, ali i kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a u skladu sa savremenim tendencijama evropskog neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija.
U trećoj cjelini nazvanoj „Požar” kustos Zorana Jurić Šabić pristupa temi iz biografskog aspekta, sa skulpturama i crtežima ženskih aktova, koji se mogu sadržajno interpretirati i poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao, otkrivajući njegovo lično poimanje seksualnosti. Po riječima Nine Pirnat Spahić, autorke predgovora u katalogu, 35 godina nakon manje izložbe kojom je obilježena stogodišnjica rođenja Ivana Meštrovića, umjetnik se vraća u ljubljanski Cankarjev dom, izložbom aktova s novim pogledom na jednu od prevladavajućih tema njegove umjetnosti.
- Nesporna je činjenica da je tokom svoje plodne umjetničke karijere Meštrović majstorski isklesao neke od najljepših ženskih aktova u vajarstvu 20. vijeka, kojima je izrazio svu raskoš svoje mediteranske čulnosti, ocijenila je Nina Pirnat Spahić.
Ž.J.